Dugotrajni nedostatak cinka je opasan, a može se manifestirati:
• oslabljenim apetitom (posebno kod mladih i starijih osoba)
• mentalnom letargijom i poremećajima osjeta
• kroničnim proljevom
• poremećajem rasta
• poremećajem vida
• poremećajima plodnosti (hipogonadizam, spolna nezrelost, upala prostate, bolne menstruacije)
• hipertenzijom i anginom pektoris
• usporenim cijeljenjem rana
• čestim oportunističkim upalama
• skerodermom ili sistemskom sklerodermom, respiratornim i kožnim alergijama, te astmom
• preranim starenjem i gubitakom boje kose, te pojavom strija po koži;
• anemijom
• bolovima u zglobovima
• defektima nakon rođenja.

Život na Zemlji nije mogao započeti bez cinka u prirodi. Iako se radi o metalu, esencijalan je za sva živa bića, jer je potreban u sintezi DNK, odnosno gena. Po navodima prof.dr. Ananda S. Prasad s Univerziteta iz Wayna, SAD, prehrana koja se bazira samo na proteinima iz životinjskog mesa ili žitarica koji su bogati vlaknima poznatim pod imenom fitati, može doprinjeti razvoju nedostatka cinka u tijelu čovjeka. Nedostatak cinka nalazimo nakon operacijskih zahvata, kod malapsorpcijskog sindroma, učestalih ejakulacija (naročito u homoseksualaca), pretjeranog konzumiranja alkoholnih pića, iscrpljujućih redukcijskih dijeti, uporabe opojnih droga, kroničnih bolesti (anemije, Wilsonova bolest, bubrežne i jetrene bolesti), prehrane namirnicama iz zemljišta siromašnog cinkom, a povezuje se i s prehranom isključivo rafiniranom hranom, kod vegetarijanaca i dugotrajne izloženosti otrovima iz okoline. Lako prepoznatljivi znakovi nedostatka cinka u organizmu su bijele pjege i linije na noktima. Slučajno nađene bijele pjege na noktima su obično dokaz da se organizam bori protiv bakterijske ili slične sistemske infekcije, što znači da je pozitivan, a ne negativan znak organizma. Kod kroničnog manjka cinka, kod osoba koje puše, stanice neophodan cink zamjenjuju otrovnim kadmijem iz dima cigarete što može imati za posljedicu ozbiljnu bolest pluća. Manjak cinka se korigira dnevnim uzimanjem 100-150 mg dnevno tijekom nekoliko mjeseci. Neki autori preporučuju preparat cinka uzimati s bakrom i vitaminom B6. Međutim, nekontrolirana dugotrajna upotreba preparata cinka i bakra može uzorkovati pad broja eritrocita i leukocita, što dovodi do pada općeg imuniteta organizma. Bitno je napomenuti da se visoke doze preparata cinka ne smiju davati u punom zdravlju.

Da li cinklozenges liječi običnu prehladu?
Ideja o korištenju cinklozengesa u liječenju prehlade javila se slučajno. Godine 1979. trogodišnja Karen iz Texasa s obzirom na gljivičnu infekciju (sor) grla, nije mogla progutati tabletu preparata cinka (cinklozenges). Zaspala je s tabletom u ustima koja se tu i otopila. Njezin je imunološki sistem inače bio ozbiljno uzdrman akutnom leukemijom, te je često bila na udaru dugotrajnih i teških prehlada koje su liječene visokim dozama antibiotika zbog sprječavanja bakterijskih suprainfekcija. No, dva sata nakon što je zaspala probudila se potpuno zdrava, grlo više nije bilo crveno i bolno i mogla je bezbolno gutati i pričati. Bez ikakvih lijekova, prehlada se nije vratila. Danas je poznato da su rinovirusi uzročnici 60-70% prehlada. Rezervoar tjelesnog cinka su stanice koje se nazivaju mastociti, a koji igraju važnu ulogu u obrambenim reakcijama organizma na strane napadače. Zdravi organizam oslobađa mastocite u stanjima opasnosti po zdravlje, te kao važni izvori cinka sprječavaju razmnožavanje mikroorganizama, a posebno dosadnih rinovirusa. Jednom kad cink uđe u stanice sluznice gornjih dišnih puteva, skraćuje se trajanje prehlade. Cinklozenges može ublažiti početne simptome prehlade ili skratiti razvijenu bolest za čak tjedan dana. Dodatni preparati cinka mogu obnoviti njegov manjak u imunološkim stanicama organizma i napuniti mastocite, čime se preventivno djeluje na održavanje zdravlja i prije ulaska mikroorganizama. Upotrebom cinklozengesa osim efektnog rješavanja prehlade, liječi se i mononukleoza, te akutne alergije nosa.

Dodatak cinka može spriječiti teške posljedice i smrt od inače smrtonosnih virusa i otrova (čak i paukovih otrova), kao i pomoći u liječenju ili sprječavanju teških sistemskih oblika alergije. Najnovija istraživanja dokazuju da se preparati cinka mogu koristiti za usporavanje širenja i množenja pojedinih zloćudno promijenjenih stanica.

Povećani unos cinka s vitaminom C smanjuje mogućnost prehlade naročito u stanjima smanjene obrambene sposobnosti organizma zbog drugih teških bolesti, čime se povećava mogućnost razvoja prehlade.

Pripremila Mr.sc. Sanja Katalinić, dr.med.