INTERVIEW: Prof.dr.sc. Josip Grgurić, pedijatar Profesore Grgurić, povod našeg razgovora je Simpozij Klimatoterapija u pedijatriji, kojeg organizirate u Skradu, 2. listopada ove godine. No najprije bih vas želio predstaviti čitateljima. Pedijatar ste, radite u "Klaićevoj" bolnici, predstojnik ste Klinike za pedijatriju Medicinskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju. Koje su pobude organiziranja ovakovog Simpozija? Prije četiri godine je osnovano Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju čiji je naglasak na holističkom pristupu. Ovim Simpozijem pokušat ćemo obuhvatiti cijelu obitelj. Idejno je i koncept Asmala sličan. Dakle sveobuhvatni pristup bolesti. Dvadest godina sam nastavnik na medicinskom fakultetu i mogu reći, a vjerujem da bi se mnogi kolege složili samnom, da je medicina bila orjentirana na medikament, praktički na nekoliko grupa lijekova, gdje su antibiotici primarni. Vremena se mijenjaju i spoznaje također. Prije dvije godine na Kongresu pedijatrijeske infektologije sam imao prilike vidjeti da antibiotici nisu svemogući, da imaju ograničen domet. Mi uzročnike bolesti ne možemo pobijediti, ali smo se naučili zaštiti se. Naglasak treba dati na zaštitu od bolesti. Klimatoterapija je zanemarena u edukaciji i financiranju projekata, i ne želeći unaprijed veličati klimatoterapiju, želim naglasiti potrebu angažiranja na tom planu. Trudit ćemo se da u budućnosti načinimo programe za cijelu obiltelj i vjerujemo u uspjeh jer je interes kolega za sudjelovanjem na ovom skupu velik. Vaše goransko porijeklo je najvjerojatnije razlog organiziranja Simpozija u Skradu. Da li postoje još neki razlozi? U Skradu postoji tradicija zdravstveno rekreativnih programa za djecu, zapravo ona počinje prije drugog svetskog rata. Tada je grad Sušak za svoju djecu napravio hotel u Skradu koji je i sada najljepši objekat. Iza drugog svjtskog rata je jugoslavenska mornarica napravila sanatorij za tuberkulozne bolesnike, a kako je s vremenom ta bolest iskorijenjena tamo je organizirano rekreativno odmaralište za djecu vojnih lica bivše Jugoslavije. Od 1991. objekti su korišteni za potrebe Centra Alojzije Stepinac za nezbrinutu djecu. To je trajalo godinu-dvije, a jedno vrijeme su korišteni za potrebe branitelja domovinskog rata. Sada se ti objekti koriste za smještaj građevinskih radnika na izgradnji autoceste Rijeka Zagreb. Da li postoje naznake da se ti objekti vrate u funkciju zdravstva? Nitko još ne postavlja to pitanje, ovaj Simpozij bi trebao potaknuti na raspravu o tome. Također trebamo razmisliti o zdravstveno - rekreativnim programima za djeci. Sada ih gotovo nema, ili su vrlo skromni. Posebno nam nedostaju specifični programi kao što su oni u Lošinju, Crikvenici ili nekad u Makarskoj. Želja nam je regeneriranje tih programa. Kao treće, Skrad ima više od osamdeset godina tradicije zdravstveno-rekreativnih programa za djecu i nadamo se da ćemo potaknuti oživljavanje tih programa. Znate li neke podatke o ljekovitosti klime u Skradu? Ja sam se trudio nešto pronaći, ali bez uspjeha. Da, postoje rezultati ispitivanja provedeniih prije drugog svjetskog rata koji upućuju na pogodne utjecaje. Osim toga je u Skradu prije 20 godina, 1980. godine, bio skup pedijatara o klimatoterapiji u pedijatriji, gdje su izneseni podaci o komparativnim prednostima Skrada. Gorski kotar, a posebno kotlina kupske doline, i nadmorske visine iznad 700 metara imaju povoljan utjecaj na zdravlje. Tu je potrebno naglasiti da i sudar dviju struja planinskog i morskog zraka ima veliku važnost. Spomenuli smo klimatoterapiju u funkciji liječenja i preventive. Gdje biste stavili naglasak? Sada ćemo obuhvatiti bolesti dišnih puteva, ali poznamo utjecaj klimatskih čimbenika na mnoge bolesti. Važno je napomenuti da življenje u određenom klimatskom okruženju ne znači da ćete biti zdravi cijeli život. Postoji faktor prilagodbe, a to znači da klima nakon nekog vremena više nije podražajna. Utjecaj stresa tijekom dva do tri tjedna ima pozitivan učinak. Nakon mjesec dana nastupa adaptacija što više nije sasvim dobro. Bolji su programi promjene klime nekoliko puta godišnje po dva do tri tjedna od promjena od nekoliko mjeseci odjednom. Hipokrat je govorio o klimi, utjecaju vlažnosti i vode, te odnos sunčevih zraka prema tlu i utjecaju na čovjeka. Sada postoje čitave studije o tome. Važnu ulogu ima i visina. Svima je poznat pozitivan utjecaj boravka na velikim visinama na krvožilni sistem i anemije. Idealne su nadmorske visine od 700 do 1000 metara, a ispod 500 metara nema koristi. Ja bih se dakle zadržao na zagovaranju klimatoterapije kao zaštitnog, preventivnog čimbenika zdravlja, obavezno u sprezi s rekreativnim programima. Upotrijebili ste izraz "stres", termin koji ima negativni predznak. Ovdje je pozitivan pa kako govorimo o bolestima dišnih puteva, dat ću kao primjer reakciju koštane srži u anemične djece. Klimatski stres, ili blaže rečeno promjena klime i nadmorske visine djeluje podražajno, i dolazi do "popravljanja" krvne slike. Imam podatak da zrak u crnogoričnim šumama ima baktericidni učinak, dakle smanjuje broj bakterija. Postoji li još potvrda o učinkovitosti planinskog zraka? Prelistavanje Intereneta daje recentne podatke o klimatoterapiji. U današnjim se udžbenicima ne može naći puno o klimatoterapiji, dok na primjer stari udžbenik od Majerhofera ima cijelo poglavlje posvećeno klimatoterapiji. Nažalost više podataka danas nalazimo o negativnim utjecajima klime. Česi i zatim Njemci zauzimaju vodeće mjesto u ovoj tematici i njihovi radovi mogu poslužiti kao izvor informacija. Prethodno pitanje proizašlo je iz mojih spoznaja o eteričnim uljima i aromaterapiji. Nažalost komplementarne metode liječenja su kod nas često pogrešno upotrebljene. Kakvo je Vaše mišljenje o tom problemu? Slažem se da je komplementarnost potrebna. Mislim da bismo trebali prihvaćati spoznaje i kritički se odnositi prema altenativnim metodama liječenja. Kod nas je to područje "u magli", nedovoljnio se uči na fakultetu i svjedoci smo čestih zloupotreba. Količina spoznaje se mora proširiti da bi se zaštitilo pacijente. Očekujete li da će ovaj Simpozij pridonjeti promociji turizma Gorskog kotara? Da, želja nam je ukazati na klimu i kapacitete i vjerujemo da ćemo zaokupiti pažnju medija, no žao nam je što je izostala suradnja s Turističkom zajednicom Primorsko goranske županije. Zahvaljujem Vam na razgovoru, i želim uspješan Simpozij!