UPALA PARANAZALNIH ŠUPLJINA

Upala paranazalnih šupljina (sinuitis) je patološki proces koji se odvija na sluznici nosa i na sluznici paranazalnih šupljina, polimikroban, sa brojnim prijelaznim oblicima i s raznim manifestacijama. Infekcija paranazalnih šupljina još i danas stvara veliki problem, unatoč brojnim mogućnostima što današnje dijagnostike i bogate konzervativne i kirurške terapije. Još nedavno 1983. godine Paljčun i suradnici na temelju svojih zapažanja zaključili su da se upala paranazalnih sinusa nalazi na drugom mjestu po učestalosti svih oboljenja u ORL-područu. Prema našem iskustvu i danas je tako.

ŠTO JE AKUTNA A ŠTO KRONIČNA UPALA SINUSA?
AKUTNI sinuitis je oboljenje bez obzira na vrstu etiologije. Nastaje najčešće širenjem akutnog rinitisa, zbog neke upale u nosnoj šupljini ili prenošenjem infekcije s korijena zuba kroz dno sinusa. Bitno je znati da se akutna upala riješava konzervativnom terapijom, a samo u iznimnim slučajevima dolazi u obzir kirurška intervencija. KRONIČNI sinuitis nastaje kad se akutni sinuitis ne izliječi. Nije moguće točno ustanoviti incidenciju kroničnog sinuitisa jer se dosta bolesnika zbog odsutnosti ili slabije izraženih tegoba ne javljaju liječniku ili jednostavno odustaju od liječenja, dok drugi idu od jednog do drugog liječnika tražeći najpovoljniju terapije. Kronični sinuitis se rijetko može izliječiti konzervativnom trapijom, pa treba učiniti manji ili veći kirurški zahvat.

KAKO DOLAZI DO UPALE SINUSA?
Širenje infekcije iz nosa (rinitis) u paranazalne šupljine najčešći je mehanizam nastanka akutnog siuitisa. Neki ljudi i kod obične prehladeuzrokovane virusima dobivaju upalu sinusa. Specifične virusne upale oštećuju sluznicu i tako stvaraju izvanredne uvjete za bakterijsku infekciju. Ako bolesnik pri toj upali nema izražene simptome, ne javlja se liječniku i ne provodi adekvatnu terapiju, razvija se kronični sinuitis. To nam kazuje da je potrebno već na samom početku, kod nastanka akutnog virusnog rinitisa početi liječenje. Terapiju provodimo tako da primijenimo kapi za nos s vazokonstriktivnim djelovanjem ili adekvatni lijek per os (na usta). Akutne upale maksilarnih sinusa (lični sinusi) mogu nastati od kronične upale zuba u gornjoj čeljusti. Iz granuloma korijena zuba ili iz upaljenih dijelova oko zubala infekcija se može direktno proširiti na šupljinu maksilarnih sinusa. Infekcija se često širi i limfnim putevima. Vađenje bolesnog zuba može završiti sa sinuitisom i to onda kad zub pukne, pa se u želji da se odstrani, korijen utisne u sinus. Najčešće se to događa s korijenom prvog molara. Akutni sinuitis često se javlja kod dojenčadi i školske djece. Trebamo se prisjetiti da su u dojenačkoj dobi tek početno razvijeni maksilarni sinusi, a etmoidne ćelije se oneumatiziraju, no često se nađu povećani adenoidi ( treći krajnik, nosni polip). Kod upale adenoida limfnim outem nastane sinuitis kao komplikacija. Međutim, iako upala palatinalne tonzile (mandule, krajnici) ne uzrokuje sinuitis limfnim putem, ne smijemo je nikako zanemariti, jer su to fokalna infektivna žarišta koja oslabljuju organizam. Među našim pacijentima prošireno je stajalište da plivanje, a naročito ronjenje čisti nos i liječi upalu sinusa, no tome nije tako. Ulaženje vode u nosnu šupljinu kod plivanja i kod ronjenja stvara mehanički podražaj koji često dovodi do upale sinusa. Voda ne mora ni biti zaražena bakterijama, no ako sadrži dezinfekcijsko sredstvo (bazeni) akutni sinuitis nastane zbog kemijskog oštećenje sluznice nosa i sinusa, a kasnije može doći do bakterijske superinfekcije. Trauma paranazalnih šupljina također mođe uzrokovati akutnu upalu. Svaku ozljedu koja stvara komunikaciju između sinusialne šupljine i vanjske okoline treba smatrati primarno inficiranom. kod povrede sinusa gdje nema frakture (prijeloma) može doći do izljeva krvi u sinusialnu šupljinu i tada govorimo o hematosinusu. To je česta pojava kod saobraćajnih nesreća, gdje osoba koja nije bila vezana glavom udara u volan ili prednje staklo. Najčešće strada čeoni sinus. pri vožnji avionom, te za vrijeme spuštanja bitna je dobra prohodnost sinusijlnih otvora. Ako u nosu postoje razni lokalni faktori koji otežavaju prohodnost sinusa kao što su devijacija septuma (neravni nosni greben), polipi, ili upala nosne sluznice, onemogućeno je izjednačavanje tlaka izvan sinusa s tlakom u sinusima i dolazi do hemoragične promjene. Javlja se oštra bol koja se kasnije smiruje. Najčešće su pogođeni frontalni sinusi. Sinuitis koji nastaje zbog djelovanja barotraume nazivamo aerosinuitis.

KOJI SU PREDISPONIRAJUĆI FAKTORI U NASTANKU SINUITISA?
Opća slabost organizma nastala nakon opće virusne bolesti (morbili, hripavac, influenza), slaba ishrana odnosno pothranjenost, loši životni uvjeti (vlažan stan), te prirođena slabost obrambenog sistema imaju stanovitu ulogu u nastanku siniutisa. Boravak u zatvorenom prostoru kao što si jaslice, vrtići, škole i predavaonice gdje se u jednom prostoru nalazi većei broj ljudi sa većom mogućnošću širenja kapljične infekcije i nastanak sinuitisa. Atmosferska zagađenja također dovode do pojave sinuitisa. Ne pogoduju nastanku sinuitisa samo loši životni uvjeti, nego i visoki standard. Tu su centralno grijanje zimi i rashladni uređaji ljeti koji smanjuju količinu vodene pare u zraku. Suhi zrak oštećuje sluznicu nosa i parenazalnih sinusa i stvara dobru predispoziciju za nastanak akutne upale. Urbane industrijske sredine su legla mnogih bolesti, pa tako i kronične bolesti respiratornog trakta. U atmosferi se zbog raznih zagađivača nalazi mnogo vrsta štetnih materijala koji do danas još nisu temeljito ispitani. Dobro nam je poznat sumporni dioksid čija je koncentracija u zraku znatno veća u zimskim mjesecima. Sumporni dioksid u kontaktu s vodom stavra sumpornu kiselinu koja ne samo što mijenja PH-vrijednost okoline nego istao tako mijenja i PH-vrijednost respiratorne sluznice sluznice kad s njom dođe u kontakt. Tako promijenjena sluznica ima veliku predispoziciju za upalu. Lokalni faktori u nosu Kao što smo već rekli paranazalne šupljine i nosna šupljina komuniciraju preko sinusialnih otvora. To znači da se u normalnim uvjetima sinusi dreniraju u nosnu šupljinu. Ako je ušće sinusa suženo ili zatvoreno zbog lokalnih faktora: edem (otok) sluznice, polipoza ili devijacija (iskrivljenje) septuma dolazi do retencije (zastoja) sekreta i hiperemije što pogoduje razvoju gnojnih upala. U idućem broju čitajte o dijagnostici i terapiji bolesti sinusa Priredila: Prim. dr. sc. Eržebet Tomljenović specijalist otorinolaringolog