UPALA PARANAZALNIH ŠUPLJINA KAKO DOLAZI DO BAKTERIJSKE INFEKCIJE SINUSA? Najčešće dolazi nakon virusne infekcije paranazalnih šupljina, kada nastanu dobri uvjeti na sluznici sinusa za superinfekciju bakterijama. Kod akutne upale u sinusijalnom sekretu nađe se jedna vrsta bakterija (čista flora), dok je kod kroničnog sinuitisa flora uglavnom polivalentna. Predisponirajući faktori, kao što je opće stanje organizma, mogu odigrati pozitivnu ili negativnu ulogu. Ako je opće stanje organizma oslabljeno zbog nastale virusne infekcije ili zbog drugih bolesti, stvaraju se uvjeti koji omogućavaju da bakterije koje su bile bezopasne za organizam, sada mijenjaju svoj karakter i stvaraju upalu. Poznato nam je da virusne infekcije haraju u zimi,, što znači da će i učestalost sinuitisa biti najveća u zimskim mjesecima. KAKVE SU SMETNJE BOLESNIKA S AKUTNIM SINUITISOM? Najčešći subjektivni simptom je bol, povišena temperatura, glavobolja i osjećaj slabosti. Bolesnici često navode otežano disanje na nos, sluzavo - gnojni iscjedak iz nosa, gubljenje njuha (anozmia), kašalj i ponekad promuklost. Bol svojom lokalizacijom, intenzitetom, trajanjem, reflektornim prenošenjem na temporalnu, parijetalnu ili okcipitalnu (uho, tjeme i zatiljak) regiju ukazuje na lokalizaciju sinuitisa kod bolesnika. ZAŠTO JE SINUITIS PRAĆEN JAKIM BOLOM? Bol kod upale paranazalnih šupljina nastaje zbog edema (otoka) ušća sinusa. Sinusialna bol javlja se zbog povišenog tlaka u sinusima. Kod akutne upale maksilarnog sinusa bol će se lokalizirati u predjelu unutarnjeg očnog kuta ili će se širiti prema zubima gornje čeljusti. To često bolesnika prvo odvede stomatologu, a ne otorinolaringologu. Ako se bol širi prema uhu, onda bolesnik prvo pomišlja da ima upalu uha. KOJI SU KLINIČKI ZNAKOVI AKUTNOG SINUITISA? Kod upale maksilarnog (ličnog) sinusa neki put koža lica može biti natečena i crvena. Otok u predjelu čela i gornje vjeđe upućuje nas na upalu čeonog sinusa. Palpacija kože iznad upalno promijenjene paranazalne šupljine stvara intenzivnu bol. Da bi došli do dijagnoze moramo uzeti anamnezu, odnosno bolesnik mora svojim riječima opisati što osjeća. Osnova u dijagnostici su otorinolaringološki pregled s bakterijskim analizama sinusialnog sekreta i laboratorijski nalazi. Rentgenska snimka paranazalnih šupljina jedna je od najdragocjenijih zapostavljenih dijagnostičkih metoda akutne upale sinusa. Treba još kao mogućnost spomenti pregled ultrazvukom (UZ), kompjuteriziranu tomografiju i kontrastno snimanje sinusa, što se obično čini vezano za operaciju nakon traume. KAKO SE AKUTNI SINUITIS LIJEČI? Liječenje je konzervativno. Cilj je da se što ranije i što energičnije započne terapija bolesnika, da se izbjegnu komplikacije ili prelazak akutne upale u kroničnu. Danas raspolažemo velikom lepezom antibiotika. Primjena antibiotika dolazi u obzir ako imamo gnojni iscjedak iz nosa. Izbor antibiotika, ako je to moguće, ide na na temelju bakteriološkog nalaza sinusialnog sekreta. Kod kataralne upale, kada bolesnik u nosu ima samo vodenasti sekret, dajemo u nos odgovarajuće kapljice koje smanjuju otok nosne sluznice. Kapljice treba ukapavati više puta na dan i to u ležećem položaju, glave nagnute svaki puta na onu stranu u koju nosnicu ukapavamo lijek. Na taj će način lijek ukapan u nos lakše doći do ušća sinusa, anemizirat će sluznicu i sekret iz sinusa može slobodno otjecati. Bolesnik ne smije upotrebljavati razne masti ili uljne otopine za nos, jer one oštećuju nosnu sluznicu. Ako smo nakon anemizacije postigli dobru drenažu sinusa, onda takozvanom metodom "displacement", po Proetzu, (bolesnicima poznato pod imenom ČOK) ispraznimo sinuse. To se izvodi tako da bolesnik leži na leđima, glave zabačene preko ruba kreveta, podignute brade. Sestra u nos ukapava fiziološku otopinu, a zatim pomoću pumpe isprazni sekret iz sinusa. Prstom se začepi druga nosnica (jedna je povezana s pumpom pomoću staklene olive), a bolesnik treba izgovarati ČOK (ili k ili g). Na taj način se zatvara nosna šupljina i stvara negativni tlak. Nakon takve toalete sinusa u nos treba ukapavati antibiotske kapi. Dobro je, osobito kod bolesnika koji imaju glavobolju, primijeniti Solux. Do prije 15 godina punkcija sinusa bila je znatno učestalija. Sada se prema potrebi učini sinusoskopija i ispiranje sinusa antibiotikom. I ovdje vrijedi pravilo "bolje je spriječiti nego liječiti". Profilaktičke mjere kod sinuitisa su u prvom redu podizanje otpornosti respiratorne sluznice prema infekciji. Treba operativno riješiti deformitete nosne pregrade, smanjiti otečenost sluznice nosa, operativno ili konzervativno. Bolesnicima se preporuča boravak na moru, ali uz zabranu ronjenja. Priredila: Prim. dr. sc. Eržebet Tomljenović specijalist otorinolaringolog